Lješnjak ili manje poznat naziv obična lijeska spada u sredozemnu kulturu kojoj je za rast potrebno jako puno sunca, te se prema tome smatra heliofitnom biljnom vrstom. Možemo reći kako je lješnjak jedan od neobičnijih voćaka jer je vrijeme njegovog cvata zimsko razdoblje i to na pretežito lošem i oskudnom tlu kontinentalnog dijela naše zemlje s najboljim položajem do 140 m nadmorske visine. Životni vijek lijeske je u prosijeku čak i do sto godina, ploditi mogu od pedeset do sedamdeset godina, rodit počinju nakon četvrte godine, dok se puni rod može očekivati nakon sedam godina. Sorte za dobar uzgoj i bogat plod na kontinentalnom dijelu zemlje, a ujedno i otpornije na niske temperature: rimska lijeska, istarska duguljasta lijeska, haleška lijeska. Bez obzira na vrste sorte koja se sade uvijek treba biti paran broj redova samo jedne sorte.

---

Najbolji agroekološki uvjeti za uzgoj lijeski bazirani su na: izboru sadnica, izbor podloga za sadnju, priprema tla za sadnju, voda, temperatura, položaj nasade, vrijeme i tehnika sadnje, održavanje nasade, gnojidba i za kraj berba plodova.

---

Već je rečeno kako većina lijeska uspijeva opstati na nešto lošijem tlu, doke neke lijeske imaju visoki genetski potencijal rodnosti mogu roditi samo na dobrom tlu uz umjerenu vlažnost, osrednju dubinu i uz točno određenu njegu. Ako se tlo priprema za plantažu prvo treba proći detaljnu obradu. Zemlja koja ima manje od 3% humusa, i manje od 10 mg fosfata i kalija mora se gnojiti organskim i mineralnim gnojivom kako bi se postigli optimalni uvjeti tla, ne bi li došlo do kiselosti tla. Prve četiri godine od sadnje lijeske tlo se gnoji u rano proljeće dušikom, samo oko grmova. Od četvrte do osme godine nasad lijeske gnoji se mineralnim kompleksnim gnojivom i KAN-om po čitavoj površini nasade. Za jesensku sadnju lijeski duboko se oranje treba obaviti još u toplije vrijeme, najbolje za vrijeme ljeta, doke se proljetna sadnja ne preporuča. Prioritet je da se sade što kvalitetnije sadnice, različite sorte kako bih se međusobno oplodile. Lijeska cvate zimi, oprašuje se pomoću vjetra, prema tome preporuča se barem odabir tri međuplodne sorte. Na razmak između sadnica utječe više čimbenika. Na neravnim i brdovitim područjima zemlje razmak između sadnica može biti i manji.

Kod sadnje još treba pripaziti na dubinu na kojoj se sadi sadnica kako ona ne bi bila pre duboko zasađena jer će se usporiti rast same sadnice. Navodnjavanje dovodi do poboljšanja porasta i razvijenosti, bitno je napomenuti da je navodnjavanje potrebno vršiti još dok su sadnice male kako ne bi došlo do kržljanja. Najpovoljnije za razvoj voćke je navodnjavanje u prvoj godini sadnje. Berba plodova lješnjaka obavlja se od listopada do kraja mjeseca srpnja, ovisno o sorti sadnica i o području na kojem su lijeske zasađene. Plodovi su spremni za branje kada poprime smeđu boju i kada s lakoćom ispadaju iz svoga omotača. Plodovi koji se oberu prije vremena gube kvalitetu. Tokom berbe plodovi imaju oko 30-35% vode, pa ih je potrebno osušiti na temperaturi od 40 stupnjeva kako bi se spustio postotak vode. Nakon svih provedenih aktivnosti plod lijeske spreman je za tržište.

---