PODUZETNIŠTVO I EU FONDOVI

Objavio RADA 5. listopada 2020.

Mali i srednji poduzetnici su temeljna pokretačka i razvojna snaga svakoga gospodarstva i temelj uspješnosti pojedine države. Malo poduzetništvo danas obnavlja, transformira i potiče razvoj ekonomija u cijelome svijetu. Nacionalnim ekonomijama daje vitalnost, svježinu, inovativne proizvode i usluge, te povećava mogućnost općeg društvenog napretka. Podaci i analize Europske komisije pokazuju kako je malo i srednje poduzetništvo, izvan financijskog sektora, imalo 99 % udjela u ukupnom broju gospodarskih subjekata Europske unije. Također se pokazalo da su 2 od 3 zaposlenika u EU zaposleni u nekom malom ili srednjem poduzeću.

MSP -ovi u Hrvatskoj

Želimo li se oporaviti u gospodarskom smislu, onda je potrebno više ulagati u zaposlenike i njihovo zadovoljstvo, te općenito u mala i srednja poduzeća. Poduzetništvo treba biti inkorporirano u gospodarski i cjelokupni društveni sustav da bi se osigurala njegova učinkovita funkcionalnost i razvoj, kao pretpostavke razvoja gospodarstva i društvenog blagostanja.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorene su neke nove mogućnosti financiranja pomoću kojih bismo malo i srednje poduzetništvo mogli dovesti na puno veću razinu. Hrvatska je postala službenom članicom Europske unije 1. srpnja 2013. godine i otada su joj se otvorile brojne mogućnosti vezane uz gospodarstvo općenito, te malo i srednje poduzetništvo. Malom poduzetništvu se od 2013. do danas poklanja nešto veća pažnja nego ranije jer polako počinjemo shvaćati da gospodarski razvoj zemlje uvelike ovisi upravo o ovoj vrsti gospodarskih subjekata.

EU aktivno provodi kohezijsku politiku kojom se nastoje smanjiti razlike među regijama i državama članicama kako bi cjelokupan sustav funkcionirao na što bolji način. Dodjeljivanjem bespovratnih potpora EU nastoji tako potaknuti poduzetnički duh u svim zemljama članicama, a pogotovo u zemljama gdje je, kao i u Hrvatskoj, BDP po glavi stanovnika manji od europskog prosjeka.

Hrvatska mogućnosti ovih fondova još uvijek ne koristi dovoljno, međutim, sve se više energije ulaže u obrazovanje mladih poduzetnika koji bi kroz koju godinu mogli u potpunosti promijeniti ovakvu praksu, iskorištavati više prilika koje Europa nudi i na taj način pridonijeti oporavku hrvatskog gospodarstva.

Ipak, mala i srednja poduzeća imaju i određene nedostatke koji uključuju nerazvijen menadžment, neodgovarajuće financiranje i veći stupanj nestabilnosti zbog česte nenaklonjenosti vladinih mjera zbog čega propadaju češće nego velika poduzeća. Pomoć u poslovanju nude i pružaju razvojne agencije (kao daruvarska RADA), poduzetnički centri, tehnološki parkovi i slične razvojne institucije.

U EU su mikro, mala i srednja poduzeća temeljni institucijski oblik gospodarstva, glavni izvor zaposlenja, inovacija, te socijalne integracije. Jedna od glavnih zamjerki Hrvatskoj, kada se govori o poduzetništvu, je loša poduzetnička klima čiji su glavni uzroci nedostatak državne brige za poduzetnike, komplicirana birokracija, veliki porezi i sl., ali i nedostatak poduzetničkog duha u ljudima. Svjedoci smo da se ta klima polako mijenja, država nastoji smanjiti birokratske prepreke poduzetništvu, a nova generacija poduzetnika pokazuje spremnost na učenje i prilagodbe. Također ima sve više novih ideja, koje rezultiraju inovacijama u poduzetništvu i inovatorima otvaraju vrata ne samo europskog, nego i svjetskog tržišta.

Neprestane tržišne, gospodarske, političke i društvene promjene osnovna su karakteristika vremena u kojemu živimo pa svako poduzeće koje želi dugotrajno i uspješno poslovati mora biti spremno te promjene prihvatiti, te im se na pravi način prilagoditi.

Hrvatska mala i srednja poduzeća moraju investirati u inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga, pronalaziti nova atraktivna tržišta kao i kanale distribucije te povećati kvalitetu poslovanja. U RH MSP čine 99,5% poduzeća, što predstavlja udio od 66% ukupno zaposlenih u cijeloj Republici Hrvatskoj, a to nisu male brojke, nego snaga i garancija razvoja gospodarstva u budućnosti.

Financiranje poduzetništva putem EU fondova

Hrvatska, kao mlada članica EU, slijedi prosjek ostalih članica svojom strukturom malog i srednjeg poduzetništva. U kontekstu sektorskih ciljeva Hrvatska je usvojila jednu trećinu preporuka EU-a, a u kontekstu praćenja učinkovitosti mjera poticanja poduzetništva postoji pomak u smislu ugradnje sustava europskih pokazatelja na nacionalnoj (ali ne i na lokalnoj) razini. Na lokalnoj razini nedostaju uvjeti za formiranje lokalnih baza podataka koje bi osigurale nadzor trošenja javnih sredstava gradova i općina, te lokalno distribuiranih državnih potpora. Financijsko okruženje u Republici Hrvatskoj relativno je siromašno, a banke i su još uvijek dominantne financijske organizacije.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo od 2014. godine funkcionira kao HAMAG BICRO, tj. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije nastala spajanjem HAMAG INVEST-a i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) s ciljem kreiranja jedinstvenog sustava za pružanje podrške poduzetnicima, bez obzira na to u kojoj se fazi svoga poslovanja nalazili. Također, i Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz mjera kojima se potiče malo poduzetništvo, s tim da imaju posebne mjere za poticanje samozapošljavanja žena, mladih, ali i starijih osoba, tj. skupina koje su u poduzetničkom smislu na neki način zapostavljene.

U Hrvatskoj sve važniji postaju i poduzetnički inkubatori, tehnološki parkovi i co-working zajednice u kojima si poduzetnici međusobno pomažu dijeleći znanja, ali i osiguravajući financijska sredstva za sve one ideje koje bi na neki način mogle unaprijediti društvo.

Cjelokupna struktura Europske unije je organizirana tako da se stvore uvjeti u kojima će poduzetnici i gospodarski subjekti moći biti konkurentni pod istim uvjetima s ostatkom svijeta. Poduzetnička politika Europske unije obraća se svim vrstama poduzetnika, a cilj joj je:

– poticati osnivanje novih poduzeća,

– poticati razvojne i inovacijske sposobnosti kroz stvaranje dinamičnog poduzetničkog okruženja,

– osigurati poduzećima pristup na tržište EU.

Zbog one ranije ekonomske krize (a već nam je na pomolu i nova zbog COVID-19), Europa je napravila reviziju strateških dokumenata vezanih uz poduzetništvo, što je rezultiralo strategijom Europa 2020 koja sadrži temelje za pametan, održiv i uključiv poduzetnički rast, te konkurentnost. Akcijski plan za poduzetništvo 2020. prepoznao je upravo mlade poduzetnike kao one o kojima uvelike ovisi gospodarski oporavak Europe, a kreiran je s ciljem oslobađanja europskog poduzetničkog potencijala pri čemu su definirana tri primarna područja na kojima je potrebno raditi:

1. razvoj poduzetničkog obrazovanja,

2. kreiranje povoljnog poslovnog okruženja,

3. isticanje uzornih poduzetnika i dohvaćanje specifičnih skupina (žene, mladi).

Hrvatska danas regulira i potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva nizom politika i programa, od kojih su najznačajniji:

▪ Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. – 2020.,

▪ Strategija razvoja klastera 2011. – 2020.,

▪ Strategija razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

Postoji i Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020., kojim se među ostalim određuju i institucije koje obavljaju funkcije Koordinacijskog tijela za upravljanje ESI fondovima (europski strukturni i investicijski fondovi) i Neovisnog revizijskog tijela, kao i njihove funkcije i odgovornosti.

Na državnoj razini poticaj se mogu podijeliti na poticaje iz centralnog proračuna ili proračuna lokalnih samouprava.

Na nadnacionalnoj razini sredstva se dodjeljuju iz proračuna Europske unije.

U Hrvatskoj se provode sljedeći ESI fondovi:

▪ Europski fond za regionalni razvoj,

▪ Europski socijalni fond,

▪ Kohezijski fond,

▪ Europski fond za pomorstvo i ribarstvo,

▪ Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

EU fondove možemo definirati kao programe bespovratnih potpora koje se dodjeljuju izravno krajnjim korisnicima iz strukturnih i investicijskih fondova te programa Europske unije, no treba imati na umu da se značajan dio poticaja poduzetništva iz ovih izvora realizira preko financijskih instrumenata jamstva ili kredita potpornih institucija (npr. preko već spomenutog HAMAG BICRO-a).

U razdoblju od 2014. do 2020. bespovratne potpore za razvoj konkurentnosti koje su bile dostupne izravno poduzetnicima (izvan poljoprivrede i ribarstva) iz strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj iznose 470 milijuna eura. Iskorišteno je, na žalost, manje. Bespovratne se potpore poduzetnicima dodjeljuju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno s pravilima Europske unije čime se ne narušava tržišna utakmica.

Potpore male vrijednosti dodjeljuju se mikro, malim i srednjim poduzetnicima, a jedno poduzeće može dobiti najviše 200.000,00 eura potpora u tri uzastopne financijske godine. Europska unija donosi strategiju razvoja i proračun za razdoblje od sedam godina. Aktualno sedmogodišnje razdoblje traje od 2014.-2020. godine. Ulaskom u 2021.godinu ulazimo u novo programsko razdoblje EU. Za naredno proračunsko razdoblje 2021.-2027. Hrvatskoj je dodijeljeno 9,89 milijardi eura.

Ulaganje EU nakon 2020. usmjereno je na 5 investicijskih prioriteta (5 glavnih ciljeva):

pametniju Europu, usmjeravanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima
zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena
povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama
socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi
Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj EU.

Pronađite svoj cilj i pridružite se onima koji provode projekte financirane sredstvima Europske unije u narednom programskom razdoblju!