Visit Us On Facebook

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

Objavio RADA

Zadruge nisu dobrovoljne udruge u koje se ljudi uključuju da bi promicali i zagovarali svoje ideje i interese već se osobe udružuju kako bi ZAJEDNO GOSPODARSKI DJELOVALE, donoseći odluke na demokratski način, poštujući zadružna načela i međusobnu solidarnost. Zadružno poslovanje ima određene prednosti kao što su odgovaranje na potrebe članova, stvaranje za zajednicu, poboljšanje kvalitete života, ostvaruje ekonomsku održivost i društvenu odgovornost te se odupire krizama učinkovitije od ostalih poslovnih modela (što u ovom vremenu krize zbog korona virusa nije zanemarivo…). 


Uvođenjem primjerenih regulatornih politika, razvojem modela upravljanja i praksi vođenja, edukacijom mladih poduzetnika te promocijom prepoznatljivosti zadruga, može se iskoristiti sav potencijal i prednosti koje zadruge pružaju te one mogu postati i pokretači razvoja gospodarstva u vremenu krize.

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 1

Zadruga ima više vrsta i osnivaju se u raznim djelatnostima i sa različitim ciljevima. Sukladno podjeli po vrstama zadruga, potrošačke se zadruge osnivaju kako bi se smanjili troškovi posredovanja i maloprodajne cijene, proizvodne se osnivaju radi jačanja slabe tržišne moći proizvođača te se kao najzastupljenija u ovoj skupini javlja poljoprivredna. Radničke zadruge osnivaju se kako bi svojim članovima osigurale mogućnost samostalnog vođenja poslovanja dok se društva uzajamne pomoći osnivaju radi zajedničkog osiguranja i pomoći radnicima i lokalnoj zajednici.

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 2

Poljoprivredna zadruga je zadruga koja kao glavnu djelatnost obavlja djelatnosti uzgoja bilja, stočarstva, šumarstva, lovstva ili s njima povezane uslužne djelatnosti, te djelatnosti prvog stupnja prerade poljoprivrednih proizvoda. Radnička zadruga je zadruga u kojoj najmanje 2-3 njezinih članova ima sklopljen ugovor o radu sa zadrugom. Ribarska zadruga je zadruga kojoj je osnovna djelatnost ribarstvo, a djelatnost njezinih članova ulov, uzgoj, prerada proizvoda ribarstva, uključujući i njihov plasman na tržište, a sukladno posebnom propisu. Stambena zadruga je zadruga osnovana radi zadovoljenja stambenih potreba svojih članova. Graditeljska zadruga je zadruga koja obavlja djelatnost građenja. Socijalna zadruga je zadruga osnovana radi obavljanja djelatnosti kojima se pruža pomoć u zadovoljenju osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim fizičkim osobama, koje one same ili uz pomoć članova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih ili drugih okolnosti. Takva je zadruga osnovana i radi uključivanja u radne i gospodarske procese osoba s umanjenom radnom sposobnošću i drugih fizičkih osoba koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz drugih izvora. Potrošačka zadruga je osnovana radi zajedničke kupnje, odnosno nabave roba ili usluga. Obrtnička zadruga je zadruga u kojoj najmanje polovina članova obavlja djelatnost sukladno Zakonu o obrtu. Sekundarna zadruga je zadruga koju osnivaju dvije ili više zadruga radi zajedničkog nastupa na tržištu, povećanja konkurentnosti i ostvarenja drugih zajedničkih ciljeva.


Zadruga se temelji na zadružnim vrijednostima kao što su: samopomoć, odgovornost, demokratičnost, ravnopravnost, pravičnost i solidarnost te moralnim vrijednostima: poštenje, otvorenost, društvene odgovornosti i skrb za druge. Odnosi među članovima zadruge uređeni su društvenim načelima, a to su: dragovoljno i otvoreno članstvo, nadzor poslovanja od strane članova, gospodarsko sudjelovanje članova zadruge i raspodjela, samostalnost i neovisnost, obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge, suradnja među zadrugama i briga za zajednicu. Članovi raspoređuju dobit za: razvitak zadruge, porast pričuva, članovima – razmjerno poslovanju sa zadrugom i kao potpora drugim aktivnostima zadruge.

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 3

Zakonodavstvo koje se odnosi na zadruge  češće je ograničavajućeg karaktera umjesto poticajnog. Statut europskih zadruga usvojen je 22. srpnja 2007. godine radi pružanja primjerenog pravnog okvira poslovanju zadruga, kako bi se olakšale i pojednostavile njihove prekogranične i transnacionalne aktivnosti.


Drugi veliki zamah razvoju zadrugarstvu zabilježen je 1991.godine usvajanjem talijanskog Zakona o socijalnim zadrugama. Naime, tradicionalna tržišna ekonomija nije se znala nositi s velikim problema poput ogromne dugotrajne nezaposlenosti, društvenog isključivanja, loših životnih uvjeta u ruralnim područjima, zdravstva, obrazovanja itd. te je zadrugarstvo i društvena ekonomija doživjela pravi procvat (Petričević, 2013.).


Razvoj zadruge je proces koji još traje te se javljaju novi oblici kao što su socijalne i zadruge lokalnih zajednica kako bi se osigurale usluge kojih je ponuda bila nedostatna, uključujući socijalne i obrazovne usluge te usluge radne integracije u lokalne zajednice te usluge za osobe u nepovoljnom položaju. Također, pojavile su se i zadruge koje pomažu zajednicama da bolje iskoriste lokalne resurse (Hagedorn, 2012.).

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 4

Temeljni razlog dugovječnosti zadruga je činjenica da one nisu motivirane stjecanjem najvećeg mogućeg profita već odgovaranjem na potrebe zajednica. No, zadrugari mogu i lijepo zaraditi, kao i na svakom drugom poduzetničkom pothvatu. Kada je riječ o upotrebi dobiti, zadruga može nakon pokrića gubitka i obveznih zakonskih izdvajanja preostali dio dobiti isplatiti članovima zadruge, ali vodeći računa o sudjelovanju svakog pojedinog člana u aktivnostima zadruge, dakle opet razmjerno radu.


Što se tiče razlike između zadruge i obrta, zadruge su pravne osobe koje imaju svoj OIB kojeg stječu registracijom kod Trgovačkog suda, dok obrti nisu pravne osobe te samim time ne dobivaju OIB već se koriste OIB – om vlasnika obrta. Obrt se upisuje u Obrtni registar te se osniva brže i jeftinije. Obrtnik za nastale obveze odgovara svom svojom imovinom, a zadrugar do visine vrijednosti članskog uloga. Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, a po želji postaju i obveznici poreza na dobit.


Kad planirate ući u svijet poduzetništva, razmislite o zadrugama. Možete udružiti svoje resurse (kapital) s drugima, možete koristiti razne potpore (kao i sva druga poduzeća), možete podijeliti znanje i odgovornost, ne odgovarate svojom imovinom.

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 5

Evo malo primjera za razmišljanje mladim (i malo starijim poduzetnicima): U Finskoj je 75% stanovništva učlanjeno u zadruge, a u Belgiji je svaka peta ljekarna zapravo zadruga. U Poljskoj svaka treća osoba živi u kući koja je u vlasništvu zadruge, a u Francuskoj zadruge osiguravaju približno milijun radnih mjesta, točnije 3,5% zaposlenih u toj zemlji. Zadružne banke u Njemačkoj imaju više do 16 milijuna članova, a u Italiji je 50% sektora poljoprivrednih proizvoda u rukama zadruga te djeluje 34 000 uslužnih zadruga.


Zadruge imaju veliku ulogu u stabilizaciji ekonomije, posebice u sektorima gdje se javlja velik stupanj nesigurnosti i nestabilnosti cijena kao što su sektor poljoprivrede i financija. Zadruge imaju ključnu ulogu u stabilizacije ekonomije u vremenima krize, na što upućuju i dokazi iz prošlosti. Isto tako, postojanje zadruga poboljšava sposobnost društava da odgovore na nesigurnost promjena u budućnosti. Svi pomalo strahujemo od posljedica epidemije koja nas je zadesila – i većina se zapravo ne boji toliko bolesti, koja je teška, ali izlječiva; koliko se brinemo zbog posljedica na ekonomiju, bojimo se globalne krize, nestabilnosti tržišta, smanjenja broja radnika u poduzećima, nesigurne budućnosti. Ako želite  u vremenu krize pokrenuti neki vlastiti posao, razmislite o zadruzi. Prošlost je dokazala, u gotovo svim europskim zemljama, iznimnu „otpornost“ zadruge u vremenu krize…

Autor
Sanja Bogdan-Pavlović, mag.oec.

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 6

Preuzmite članak

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO


ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO 7
Podijeli
Categories: NovostiEdukacija

Visit Us On Facebook